Premda je još Stephen Hawking ustvrdio da je pitati što je bilo prije početka svemira jednako besmisleno kao pitati što je sjeverno od Sjevernoga pola, pred nama je upravo pokušaj odgovora na to intrigantno pitanje.
Nakon dvadeset godina glavni lik romana dolazi u Sarajevo, grad svoje mladosti, kako bi prisustvovao pogrebu nekadašnjeg školskog kolege. No, nema tu puno mjesta za sentimente jer kad susretne novinara Muharema Bazdulja (!) njihovo će druženje prerasti u istraživanje slučaja "fašističkog rođendana", afere koja je osamdesetih potresla tadašnje društvo i medije.
Joachim Bauer, neurolog i psihijatar, tvrdi da geni nisu autisti, samotnjaci, koji ne komuniciraju s vanjskim svijetom", nego da reagiraju na utjecaje iz okoline. Kao što oni upravljaju nama i mi možemo upravljati njima. Stil života, traume, lijekovi, droge - sve to upravlja genima i utječe na naše zdravlje.
Pčele proizvode med na isti način već najmanje 150 milijuna godina. Njima on predstavlja zalihu za duge zimske mjesece, kad cvijeće ne cvjeta i ne proizvodi biljne sokove. Proizvode ga od cvjetnog nektara ili drugih izlučevina biljaka; sakupljaju ga, transformiraju, miješaju sa specifičnim tvarima koje same proizvode, skladište i ostavljaju da dozrijeva u pčelinjaku.
Patite od alergija, probavnih tegoba, depresije, visokog tlaka, lupanja srca ili hormonalnog poremećaja? Ili ste „samo" stalno umorni, podbuhli, s nekoliko kilograma viška, slabog imuniteta i promjenjiva raspoloženja? Vaše je tijelo zatrovano toksinima iz hrane, kozmetike, odjeće, lijekova i okoliša.
Ljeto 1924.: Večer uoči glamurozne društvene zabave, pokraj jezera velikog ljetnjikovca, mladi pjesnik si oduzima život. Jedini svjedoci, sestre Hannah i Emmeline Hartford, više nikad neće međusobno komunicirati.
Zašto ste ovdje na Zemlji? Kamo ćete poći nakon smrti? Što će vam se dogoditi kad dođete tamo? O prošlim su životima napisane brojne knjige, ali malo je toga rečeno o neprekidnoj egzistenciji naših duša u iščekivanju ponovnog rođenja - sve do ove zapanjujuće, provokativne knjige.
Kad čitam priče Alice Munro, dovodim se u stanje tihe refleksije i razmišljam o vlastitom životu: o odlukama koje sam donio, stvarima koje jesam ili nisam napravio, o tome kakva sam osoba, o neizbježnosti smrti. Munro je jedna od one šačice pisaca – nekih živih, ali uglavnom pokojnih – na koje mislim kad kažem da je književnost moja religija.
Od svih vrsta opsjednutosti jedna od najplemenitijih nedvojbeno je ona poezijom. Njezin je dragovoljni zatočenik, među inima, i Marko Pogačar. Nakon knjiga vlastitih stihova, spomenutu opsjednutost posvjedočuje i kao čitatelj – razgovorima s pjesnicima i izborom njihovih tekstova. Knjiga Jer mi smo mnogi nudi i poziva na dijalog o stanju, poetikama i trendovima u recentnome pjesništvu.
© 2024 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti | Impresum