Slađan Lipovec je pjesnik koji riskira – iz pjesme u pjesmu povećava uloge na stolu. I svoj ulog redom stavlja na neobilježen prostor koji nikako ne dobiva u igri – na ideju s kojom se u našim svakodnevnim iskustvima susrećemo samo u negativnom obliku: na slobodu.
Dodir, privlačnost, odbojnost, starost, bolest, silovanje, autodestrukcija... Pojmovi vezani uz tijelo, kao teorijski upitnici proizašli iz čitanja suvremene hrvatske i svjetske proze, iz čitanja koje je zahtijevalo dodatnu analizu i tumačenja.
Više od dva desetljeća nakon Kratke povijesti vremena, jedan od najvećih umova današnjice iznova nas je iznenadio novom čudesnom knjigom. Zajedno s Leonardom Mlodinowom, Hawking nas ovoga puta još korak približava odgovorima na krajnja pitanja.
Zašto, umjesto ničega postoji nešto?
Povijest putovanja željeznicom Wolfganga Schivelbuscha odavna je klasik. Originalno izdanje, objavljeno 1977., nagrađeno je Njemačkom nagradom za stručnu knjigu.
Za one koji žele da krenu na čudesno putovanje slikom i da upoznaju mjesta i remek-djela islamske umjetnosti, od Španije do Perzije, od Centralne Azije do Indije, ova knjiga sadrži hiljadu godina historije jedne civilizacije sa prefinjenom umjetničkom kulturom, koja je dala neprocjenjiv doprinos na polju arhitekture, keramike, kaligrafije, minijatura i tkanina.
Stripove ženskih autorica mogli ste do sada viđati u mnogim izdanjima u kojima kao da su obasjavali dio noćnog neba koje bi se ukazalo između oblaka. Njihov sjaj davao je naslutiti svjetove i galaksije koje postoje, ali nam je pogled na njih bivao nekako zastrt.
Treća knjiga Emira Imamovića Pirkea Treće poluvrijeme pripovijeda priču o tipičnom socijalističkom naselju nastalom oko tvornice bodljikave žice, te o poratnoj propasti tog grada i njegovog stanovništva.
"Početnici" su Carverova najslavnija zbirka kratkih priča – O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi – prije nego što je počelo famozno "tesanje" o čijem se opsegu godinama spekuliralo i šuškalo.
U podnaslovu ove knjige stoji „projekti, skice, nacrti“. Pisana je u kratkim cjelinama, koje su katkad, ali ne uvijek, objavljivane u novinama. To je neka vrsta autorovog autopoetičkog bukvara, ili svojevrsnog dnevnika života u umjetnosti i s njome, u kojem izlaže svoje gledateljske, slušateljske i čitateljske afinitete, ali i moguće skice i nacrte budućih proznih djela.
© 2024 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti | Impresum