O knjižnici

Hrvatska čitaonica u Čazmi 1909.g.

Čazma je od ukidanja Vojne granice do početka 20. stoljeća bila mađaronsko uporište, gdje je uvijek pobjeđivala Narodna stranka. Početkom 20. stoljeća Čazma je kotar s više upravnih općina: Dubrava, Ivanić Grad, Ivanić Kloštar, Križ, Štefanje. Sama upravna općina Čazma na prijelazu 19. u 20. stoljeće imala je 8.613 stanovnika i bila je bila sjedište kotarskog suda i poreznog ureda. Kotar Čazma pripadao je Bjelovarsko-križevačkoj županiji.

Na izborima za Hrvatski sabor 1908.g. pobijedio je Vinko Lovreković, prvi seljak zastupnik u Hrvatskom saboru, član Hrvatske seljačke stranke. Utjecaj je Hrvatske seljačke stranke velik pa tako i dolazi do osnivanja novog čitaoničkog društva 8. lipnja 1908.g. pod nazivom Hrvatska čitaonica u Čazmi.

«Svrha je društva: širenje obrazovanosti medju svojim članovima, podupiranje narodne književnosti i njegovanje obrazovanosti. Nabavljat će: za čitanje političke, belestrističke i strukovne časopise i knjige; priredjivat će poučna predavanja i zabave.»

Pravilima određeni su članovi društva (redovni, utemeljitelji, podupiravajući i počastni), regulirana su njihova prava i dužnosti kao i prestanak članstva: «Pravo izbora i pravo odlučujućeg glasa u glavnim skupštinama imaju samo članovi redovni i utemeljitelji.»

«Redovni i podpomažući, kad pristupe u društvo imaju platiti u iznosu od dvije kune, a osim toga dužni su plaćati i to oni redovni članovi.»

Društvom upravlja Upravni odbor u koji spadaju: predsjednik, podpredsjednik, tajnik, blagajnik i tri odbornika.

Pravila Hrvatske čitaonice u Čazmi, službeno su odobrena od Kraljevske hrvatsko slavonsko dalmatinske zemaljske vlade, Odjel za unutarnje poslove pod brojem 6256. – 1910 / 659.V., u Zagrebu 14. veljače 1910. g.[9]

Osnivanjem Hrvatske čitaonice u Čazmi, ne zna se što je bilo s Čazmanskom čitaonicom.

Je li Hrvatska čitaonica njezin sljednik ili je zbog promijenjene političke klime jednostavno prestala s radom?

Jedna zanimljivost. Tajnik Hrvatske čitaonice je bio Stjepan Kolar, učitelj, otac hrvatskog književnika Slavka Kolara, po kome današnja Gradska knjižnica u Čazmi i nosi ime. Stjepan Kolar je ubrzo i umro, pokopan je na groblju u Čazmi.

[9] Vidjeti: Hrvatska čitaonica. // Hrvatski državni arhiv, UOZV SP 389/1910; rkp, 4.