O knjižnici

Čazmanska knjižnica šezdesetih godina 20. stoljeća

Narodno sveučilište Čazma osnovano je Odlukom Skupštine Općine Čazma 26. rujna 1964. g., a u njegovom sastavu počinje raditi i Kotarska knjižnica i čitaonica.

U Izvještaju o poslovanju Narodnog sveučilišta za period od 1. 1. do 31. 12. 1965. navodi se da su u Narodnom sveučilištu Čazma stalno zaposlena tri stalna službenika (direktor, režiser i domar), dva honorarna službenika (kinooperater i knjižničar) te nekoliko počasnih suradnika iz samog mjesta Čazme i izvana.[19]

Na Platnom iskazu honorara Narodnog sveučilišta Čazma za mjesec studeni 1965.g. naveden je Ratko Relić, knjižničar. Nadalje, iz navedenog Izvještaja može se još zaključiti da Knjižnica i čitaonica nema potreban inventar, odnosno da ne radi za korisnike.

O kontinuitetu knjižnične djelatnosti u Čazmi svjedoči i članak Zlate Veček Seminar za knjižničare spodručja Kotara Bjelovar. Prema tom članku Knjižnica Čazma šalje knjižničara na desetodnevni seminar u organizaciji Matične službe Kotara Bjelovar, te stoji da je djelomice izvršena klasifikacija knjiga i u Narodnoj knjižnici u Čazmi.[20]

U istom Vjesniku bibliotekara spomenuta Z. Veček, direktorica Gradske knjižnice u Bjelovaru, govori o savjetovanju o problematici knjižnica na području Kotara Bjelovara, na kojem prisustvuju predstavnici općinskih skupština, narodnih sveučilišta i narodnih knjižnica s ovog područja.[21]

Ista autorica navodi među jedanaest knjižnica sa statusom općinske matične i Narodnu knjižnicu u Čazmi u radu O problematici knjižnica na području Kotara Bjelovar. Ostale su knjižnice u najboljem slučaju smještene u domovima kulture (Grubišno Polje, Garešnica, Čazma), pa i tu one obično imaju na raspolaganju samo jednu prostoriju za koju se uvijek ne može reći da je najveća i najbolja, da ima lak pristup. Čazma ima neprikladne ormare, koji osim toga nisu ni dostatni za smještaj 1.500 svezaka kojima knjižnica raspolaže. O sređivanju fonda Z. Veček ističe: «Isto smo učinili i u Čazmi, tj. klasificirali knjige, ali je daljnji rad ne našom krivnjom zastao.» U istom radu navodi da s obzirom na broj stanovnika u Čazmi dolazi jedna knjiga na 14 stanovnika, odnosno 0,07 knjiga na jednog stanovnika, te da «poznavajući situaciju na terenu Republički sekretarijat za kulturu dao je preko Gradske knjižnice u Bjelovaru više od tisuću knjiga da se poklone knjižnicama u Garešnici, Grubišnom Polju, Čazmi i Bjelovaru.»[22]

[19] Izvještaj o poslovanju Narodnog sveučilišta za period od 1.1. do 31.12. 1965. // Arhiva Narodnog sveučilišta «Slavko Kolar».

[20] Veček, Z. Seminar za knjižničare s područja Kotara Bjelovar. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 1-2(1965), 70.

[21] Veček, Z. Savjetovanje o problematici knjižnica na području Kotara Bjelovar. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 11, 1-2(1965), 68.

[22] Veček, Z. O problematici knjižnica na području Kotara Bjelovar. // Knjiga i knjižnica 2, 1-2(1965), 85.