O knjižnici

Čazmanska knjižnica sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća

Rad Knjižnice i čitaonice u sedamdesetim godinama može se već pratiti iz inventara knjiga. Prvi svezak inventarne knjige, po naljepnicama oznake za narudžbu, potječe iz 197… Po našoj procjeni prvi se svezak knjige pisao 1972. g., iako prvo pisano zaključivanje godine potječe iz 1978. Knjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta „Slavko Kolar“ Čazma imala je na kraju 1978.g. 4. 771 svezak knjiga.

Dimitrije Stefanović u članku O radu Društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar prikazuje stanje knjižnog fonda knjižnica ZO Bjelovar, pa tako za Knjižnicu Čazma stoji:

1974. broj knjiga 4.530,

1976. broj knjiga 4.594,

1977. broj knjiga 4. 734.

Tada je teritorijalno-politička jedinica Općina Čazma prema popisu stanovništva iz 1971.g. imala 18. 487 stanovnika, dakle 0,26 knjiga po stanovniku.[23]

Iz članka Zašto se malo čita?, objavljenog iste godine kad i Stefanovićev rad doznajemo sljedeće: U čazmansku Knjižnicu, koja djeluje pri Narodnom sveučilištu «Slavko Kolar», učlanjeno je svega dvadesetak građana ili radnika iz udruženog rada. Ni broj učenika učlanjenih u knjižnicu nije bio veći, pa se postavlja pitanje: zbog čega je to tako. Je li razlog što se na području naše komune za kulturu izdvajaju zaista mala sredstva ili je krivnja do samog našeg čovjeka koji, pretpostavimo – nema dovoljno afiniteta za knjigu?

«Učenici su okviru nastavnog programa dužni čitati… Čitati, ako ništa drugo, onda berem ono što je programom predviđeno. Istina, nađe se neka «bijela vrana» koja voli čitati i knjiga nije opterećenje pa je takav učenik učlanjen i u bjelovarsku, a i u neku zagrebačku knjižnicu.

No, kad se podijeli popis lektire, za knjigama nastaje, blago rečeno, potjera pošto je fond knjiga čazmanske knjižnice i suviše mali. Učeniku u tom slučaju ne preostaje drugo nego da se kao član istraživačke ekspedicije uputi u potragu za knjigama van granica naše komune. Takva je situacija s učenicima.

A naš svakidašnji čovjek, naš radnik? Čita kad uhvati slobodnog vremena, no i fond stručnih knjiga, pa i beletristike ne samo da je malen nego je i posve osrednji, na što uostalom ukazuje i broj članova knjižnice. A, nije li cilj da radnik svoje slobodno vrijeme iskoristi za podizanje vlastite kulture?

Ne nadamo se da ćemo ovim napisom promijeniti sadašnju, ne baš sjajnu situaciju, ali dobro je porazmisliti i o tom problemu.»[24]

Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku Općine Čazma izdao je brošuru Općina Čazma ubrojkama 1980., za kulturu su podastrijeti slijedeći podaci uspoređeni s 1975. g. Podaci za 1979. g. su slijedeći: knjižnica 1, broj knjiga 4.023, broj knjiga na tisuću stanovnika 234, korisnici izvan knjižnice 112,

posuđeno knjiga izvan knjižnice 1.394.[25]

U Mjesecu knjige 1982.g. Knjižnica i čitaonica Narodnog sveučilišta «Slavko Kolar» u Čazmi obogatila je sadržajno i brojčano fond knjiga. Uz pomoć RSIZ-a kulture koji je za nabavu knjiga dao 140.000 dinara i Općinskog SIZ-a kulture i informacija koji je izdvojio 60.000 dinara, kupljeno je oko 850 novih knjiga iz svih područja. Otkad postoji knjižnica u Čazmi, to je najveće povećanje broja knjiga.

Ovdje donosimo dio razgovora s Anđelkom Turković, knjižničarkom i ujedno predsjedavajućom Općinskog SIZ-a kulture i informacija koji je objavljen u Večernjem listu 1982.g.

«U čazmanskoj općini po stanovniku je 0.3 knjige, a to je mnogo manje od prosjeka u Republici. Zato je bilo nužno povećati knjižni fond, jer ljudi više čitaju i sve više traže knjige na posudbu. Sada u knjižnici imamo 6.700 knjiga, a to je za našu jedinu općinsku knjižnicu još malo. Namjeravamo i ove godine kod RSIZ-a konkurirati na natječaj za sredstva namijenjena povećanju knjižnog fonda. Da bismo imali uvjete za natječaj, morali smo od inače nedostatnih sredstava za kulturu u našem općinskom SIZ-u osigurati financijskim planom 70.000 dinara. Ako i ove godine kupimo više novih knjiga, moći ćemo početi realizirati već davno zamišljen plan da u mjesnim zajednicama postavimo ormariće za posudbu knjiga. Na taj način bismo više približili knjigu ljudima – rekla je Anđelka Turković.»[26]

U članku Glasa komuneMjesec knjige, govori se o brojnim kulturnim manifestacijama upriličenim za Mjesec knjige 1980.g., svakako najzanimljiviji su bili: izložba knjiga iz Župne knjižnice, književni susret te akcija skupljanja knjiga.[27]

[23] Stefanović, D. O radu Društva bibliotekara Zajednice općina Bjelovar. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 23, 1-4(1977-1978), 121.

[24]Mikušić, N. Zašto se malo čita?// Glas komune, Čazma, 1977.

[25] Općina Čazma u brojkama 1980. // Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku Općine Čazma. Čazma, 1980.

[26] Jagatić, F. Bogatija knjižnica. // Večernji list, 7. svibnja 1982.

[27] Mikušić, N. Mjesec knjige. // Glas komune, 1980.