«Čazmanska Gradska knjižnica u potkrovlju zgrade Narodnog sveučilišta ne zadovoljava najosnovnije potrebne, protupožarne ni sve druge potrebne uvjete. Prema svim pokazateljima zaostaje za republičkim standardima i stanjem u susjednim općinama. Na svega 77 četvornih metara, u obliku hodnika, sa 12 tisuća knjiga nemoguće je funkcionalno organizirati rad. Ljeti knjigama prijeti i požar, jer je potkrovlje zgrade slabo izolirano i okruženo velikom staklenom površinom, a klima uređaja nema. Zimi je pak zbog slabog osvjetljivanja čitaocima otežano pretraživanje i izbor knjiga. Zbog dotrajalosti prijeti rušenje polica s knjigama. Ni lokacija na katu zgrade, gdje se svakodnevno kreće više od 400 srednjoškolaca, ne valja. Nema ni odgovarajućega čitaoničkog prostora. Propisi za knjižnice traže posve druge uvjete. Je li zbog nepovoljnih prostornih uvjeta ili nečega drugog Čazmanci čitaju knjige vrlo malo. Najbrojniji su učenici. Nezavidno je i financiranje knjižnice samo iz općinskog SIZ-a kulture. Gotovo je nevjerojatno da je taj SIZ ove godine za kupnju novih knjiga osigurao samo 895 dinara. Mnogi Čazmanci sigurno više od toga kupuju za svoju kućnu biblioteku.
Novi predsjednik Općinskog komiteta za društvene djelatnosti Dražen Pavlić, koji je na tu funkciju došao upravo iz čazmanske knjižnice, i koji je dobro upućen u njen jad i bijedu, predočio je pismeno te probleme za današnju sjednicu Izvršnog vijeća Skupštine Općine. Na prošloj sjednici općinska je vlada pokrenula pitanje korištenja prostora starog dječjeg vrtića u središtu Čazme, ali su za njega mnogi zainteresirani. Za stanove prosvjetnim radnicima, za učionice Centra usmjerenog obrazovanja, a bio bi idealan i za Gradsku knjižnicu, ali ima i drugih zahtjeva. Svaki je zahtjev za sebe vrlo važan u čazmanskim (ne)prilikama nerazvijenosti. zato će općinska vlada danas na miligramsku vagu mjeriti sve zahtjeve, pa možda knjižnica i prevagne.»[28]
«Čazmanci će za nekoliko dana konačno dobiti novi, prikladniji i suvremeniji prostor Gradske knjižnice. U zgradi starog dječjeg vrtića radnici Školskog servisa iz Zagreba postavljaju namještaj s novim suvremenim policama, na koje će preseliti knjige iz sadašnjeg neprikladnog prostora Narodnog sveučilišta. Nova će knjižnica biti na 150 četvornih metara, a potporu za njezino uređenje dali su Republički fond kulture Hrvatske, Općinski fond kulture, budžet općine i čazmanska poduzeća.«[29]
Novi prostor Gradske knjižnice otvoren je 22. veljače 1991. g. Knjige su u slobodnom pristupu na tri odjela: Odjelu za odrasle, Dječjem odjelu, Čitaonici s referentnom zbirkom. Knjižnica, po prvi puta posjeduje AV opremu (televizor i video rekorder).
«Stanovnici čazmanske općine dobili su novu Gradsku knjižnicu u Čazmi. U nazočnosti uzvanika i gostiju iz kulturnih institucija Hrvatske i bjelovarske regije, novouređeni prostor knjižnice u zgradi starog dječjeg vrtića, otvorio je predsjednik SO Čazma Dubravko Novak. Osim postave knjiga, tu je čitaonica i igraonica za djecu. U uređenje prostora utrošeno je 530 tisuća dinara. Novi prostor knjižnice pomoći će ostvarenju davne težnje – barem jedne knjige po stanovniku općine, jer sada je to tek oko 0,70 knjige na jednog stanovnika.»[30]
Unatoč ratu i ratnim okolnostima, prognanicima i izbjeglicama, neimaštini zbirka knjiga ubrzano se povećavala od 1990.g. (12.223 sv.) do 2000.g. (18.516 sv.). U nabavi se sve više poklanja pažnje periodici i multimedijalnoj građi. Rastao je i broj korisnika knjižnice. Navedene 1990.g. članova je bilo samo 260, a tijekom sljedećih godina njihov broj će se povećavati iz godine u godinu pa je na kraju 2000.g. bilo 640 upisanih korisnika.[31] Izuzev Vinke Jelić koja je sve ovo vrijeme radila od 1990., a radi danas, na kratko je 2001.g. za drugu knjižničarku došla Vesna Sekulić. Kratko je u knjižnici radila i Vlasta Vicić (tijekom 2006.g.).Istom 2008.g. knjižnica je uz Vinku dobila za stalno i drugu knjižničarku: Romanu Petrlić. S informatizacijom djelatnosti započelo se krajem 2002.g. Već 2003.g. u knjižnici su bili svi poslovi automatizirani.
Knjižnica i čitaonica Centra za kulturu «S. Kolar» proširena je, obnovljena i dijelom novim namještajem i novom opremom opremljena 2002. na 2003.g. Prostor je sa 150 m² povećan na 220 m². Dobila je novi manji Studijski odjel, čitaonicu dnevnog tiska te spremište.
Tijekom 2006.g. započelo se s izdvajanjem Knjižnice i čitaonice iz Centra za kulturu «S. Kolar». Od 1. siječnja 2007.g. Gradska knjižnica S. Kolara djeluje kao samostalna ustanova. Na kraju spomenute 2007.g. imala je u fondu 20.711 svezaka knjiga, 1.400 jedinica multimedija, 850 članova koji su posudili 19.000 jedinica građe, mnoštvo programa za građane.[32] Danas je Gradska knjižnica prepoznatljivo kulturno središte grada Čazme.
[28] Jagatić, F. Knjižnica ili …// Večernji list, 7. 8. 1990.
[29] Jagatić, F. Nova knjižnica. // Večernji list, 19. 2. 1991.
[30] Jagatić, F. Barem knjiga po glavi. // Večernji list, 25. 2. 1991.
[31] O zbirkama, članovima, posjetima i korištenju građe u Knjižnici i čitaonici Čazma tijekom devedesetih više u: Pejić, I. Narodne knjižnice na kraju 20. stoljeća: stanje i novi ustrojbeni oblici mreže knjižnica u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Bjelovar: HPKZ, Ogranak: Narodna knjižnica «P. Preradović», 2000. Str. 37-42.
[32] Više u: Izvješće o radu narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije u 2007.g. // Arhiva Narodne knjižnice «P. Preradović» Bjelovar.
© 2024 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti | Impresum