Violette Toussaint čuvarica je groblja u malome mjestu u Burgundiji. S mnogo se ljubavi brine o groblju, a svakodnevicu joj ispunjavaju ožalošćeni posjetitelji i zabavni kolege - trojica grobara, tri pogrebnika i svećenik, svatko sa svojim dirljivim i urnebesnim ispovijedima.
No, Violetteinu rutinu jednoga dana prekida detektiv Julien Seul, koji dolazi na groblje s urnom svoje pokojne majke koju, prema majčinoj oporuci, mora položiti na grob potpunog neznanca.
Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Jadransko je more - za stanovnike Srijema i Slavonije – bilo udaljenije nego što je za današnje ljude udaljena Australija ili Brazil. U uostalom, i putovanje do Splita trajalo je duže nego što danas traje do Tokija. Zato ni samo more nije bilo, kao danas, tek jedan od mnogobrojnih doživljaja, nego je bilo mitski pojam oko kojega su se plele bezbrojne priče.
Radnja petog nastavka glasovite sage odvija se 1500 godina nakon smrti Leta Atreida, Božanskog Cara Dine. Carstvo se urušilo. Veliko Raspršenje raselilo je milijune izvan granica poznatoga svemira. Na planet Arrakis – sada zvan Rakis – vratila se pustinjska klima, a s njom i veliki pješčani crvi. Sada se Izgubljeni vraćaju kući u borbi za prevlast.
Pet priča iz bliske budućnosti. Prva priča, Otok štakora, vodi nas u postpandemijsku Ameriku u kojoj imućni na vrhovima nebodera čekaju evakuaciju helikopterima na privatna imanja, dok se oni manje sretni bore po ulicama za puki opstanak. U Brisaču pratimo znanstvenika koji istražuje vječni život i ima pristup brisaču sjećanja, uređaju uz pomoću kojeg je dijelove života moguće gurnuti u potpuni zaborav.
Zaputite se u poljske gradove i sela, „putujte" automobilom i vlakom, a zapravo doživljaj putovanja osjetite preko riječi jednog od najvećih poljskih pjesnika i književnika dvadesetog stoljeća Jarosława Iwaszkiewicza. Među njegovim putopisima posebno mjesto zauzimaju Putovanja u Poljsku (1977), nastala na temelju već objavljenih reportaža, proznih i pjesničkih fragmenata. U srži ove knjige jest ideja o stalnom vraćanju Poljskoj, o čežnji za njezinim središtem, kako stvarnim tako i metaforičkim – onim koji neprestance otkriva nove dimenzije poljskosti.
Što mi kao pojedinci u vrijeme socijalne i klimatske krize možemo učiniti da svijet postane bolje mjesto? Motivacijski govornik i autor Charles Eisenstein u ovoj inspirativnoj knjizi nudi protulijek prevladavajućem cinizmu, očaju, frustraciji i paralizi, podsjećajući nas na elementarnu istinu: svi smo povezani, a naši osobni izbori, koliko god nam se činili nebitnima, imaju nevjerojatnu transformacijsku moć te mogu pozitivno utjecati na svijet.
U knjizi Poziv na ljubav iznesena su izvorna razmatranja koja je isusovački svećenik Anthony de Mello redovito sastavljao u noći uoči održavanja duhovnih vježbi koje je vodio. Ona oslikavaju naporan put jednog mistika koji je u posljednjim godinama života imao hrabrosti suočiti se sa stvarnošću te je postao pun samilosti i ljubavi za sva bića i stvari, „mistika koji je uživao u svemu i ni u čemu".
Potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u svijetu je nastalo oko stotinu malih država, samo u tranzicijskoj Europi 25, od čega u raspadu SFR Jugoslavije njih sedam. Sve su htjele emitirati i koristiti vlastiti novac, računajući da će s njime moći bolje upravljati svojom ekonomskom sudbinom i postići "identifikaciju stanovništva s nacionalnom državom na dubljoj političkoj razini", kako je napisao Eric Helleiner.
Sve otkako je Newton otkrio gravitaciju, ljudi pokušavaju objasniti pojave u svijetu koji poznajemo, a fizičari otkrivaju nove sile i postavljaju sve smjelije teorije. Slavni fizičar i futurist Michio Kaku, poznat po entuzijazmu s kojim o fizici piše razumljivo i lako, u svojoj novoj knjizi Božja jednadžba otvara pitanja kao što su: Što se dogodilo prije velikog praska? Što se nalazi s druge strane crne rupe? Je li putovanje kroz vrijeme moguće?
© 2024 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti | Impresum