Tko jednom zađe u magični svijet tradicionalne meksičke kuhinje ostat će tamo zauvijek, opčinjen čarolijom mirisa i okusa koja muti razum, mami suze, pobuđuje ljubav, zaziva melankoliju i miješa maštu i zbilju rukom nadarene kuharice-čarobnice. A ovo je upravo priča o jednoj takvoj, o Titi, najmlađoj kćeri u obitelji De la Garza kojoj je okrutnom obiteljskom tradicijom uskraćena ljubav njezina života.
Mickel Cardell ponovno je na dnu. Godinu dana nakon što je s Cecilom Wingeom riješio misterij osakaćenog leša, njegova prijatelja više nema, a jednoruki gradski čuvar zaborav traži u stockholmskim krčmama. Sve dok ga ne pronađe majka čija je kći okrutno ubijena u noći svojega vjenčanja. Kažu da je djevojku rastrgao čopor gladnih vukova, ali u to ne vjeruju ni majka ni Cardell.
Normalni ljudi drugi je roman mlade irske spisateljice Sally Rooney, po kojem je 2020. snimljena istoimena serija. Na prvi pogled ljubavna priča, na drugi slojevito djelo o ljudskim odnosima i zamkama koje je teško izbjeći. Connell: marljiv, igra na mjestu glavnog napadača, zgodan, ne upada u tučnjave, svi ga vole. Marianne: otvoreno prezire ljude u školi, nema prijatelja i stanke za ručak provodi sama čitajući romane.
Novi bestseler autorice Noćnog cirkusa bezvremena je ljubavna priča smještena u tajni podzemni svijet – mjesto u kojemu se susreću pirati i slikari, ljubavnici i lažljivci, a brodovi jedre po beskrajnome Moru bez zvijezda. Knjiga je neobična. Korice su joj od platna boje burgunca koje je od bogate tamnocrvene izblijedjelo do beživotne. U njih su nekoć bila utisnuta zlatna slova, no zlata više nema.
Split osamdesetih još uvijek je podsjećao na Smojin Split iz Veloga mista i na Fellinijev Mediteran. U takvoj sredini prepunoj veselja i ludorija, u kojoj nema prave hijerarhije, odrastala je Tisja Kljaković Braić. Malena djevojčica pod zaštitom bake i dida, koja se skriva u kiosku, ne voli odlazak u vrtić, s didon ide na partiju karata u Hajduka, a sa susjedima na kupanje pod Marjanom.
Iza vrata kuće na otoku jedan je čovjek marljiv i uporan, ali njegov je rad skriven tuđim očima i nitko ne zna čime se bavi. Na pristanište preko puta kuće brodovi pristaju i s njega odlaze, turisti stižu po svoje uspomene, a on i dalje uporno radi, ozbiljno posvećen svojoj tajnovitoj djelatnosti i svojoj opsesiji drvom. Drveni podovi u kući nisu samo to, nisu samo podovi i nisu samo drveni, u drvu je nešto živo, nešto mistično i važno, nešto što će do zadnje stranice dobiti ime i prezime, smisao i svrhu.
Koje su granice čovjekove izdržljivosti, koliko ljudsko tijelo, a samim time i glava, može podnijeti u trčanju, i to trčanju maratona? I sam maratonac kroz šest svjetskih maratona istrčanih u proteklih nekoliko godina, Nebojša Lujanović govori o usponima i padovima, o upornosti koja je potrebna da bi se uopće vježbalo za jednu tako zahtjevnu disciplinu, da bi se, sve iz ljubavi i vlastitim sredstvima, otputovalo na daleke destinacije i tamo istrčala dionica od 41.195 kilometara.
E, to je priča o Ruti Tannenbaum: nije to roman "o Zagrebu" (ili "protiv" njega), o Jevrejima, Hrvatima ili ne-znam-kome. Ne, to je priča o tome kako čovek drugom čoveku lako, odviše lako postane nevidljiv. I kako se iz toga rađa svako zlo. I kako je nepodnošljivo lako pristati na to, zatvoriti jedno oko, posle i drugo... O tom se ciljanom slepilu radi u Ruti Tannenbaum: Zagreb je bio zahvalna pozornica jednog košmarnog sveta, ali ne brinite, taj je košmar odavno na svetskoj turneji.
Godina je 2084. Svijet je to bliske i nimalo lijepe budućnosti, poharan ratovima, apokaliptičan i beznadan, svijet koji je u svojoj novoj knjizi opisao ponajbolji suvremeni pisac naših prostora Josip Mlakić. Njegov svijet obuhvaća prostor današnje Bosne i Hercegovine u toj budućnosti, nakon niza ratova, čvrstim, opasanim granicama podijeljen na tri države, tri staništa za tri naroda.
© 2024 Gradska knjižnica Slavko Kolar Čazma | Izjava o pristupačnosti | Impresum